Pisanice su dobile svoje ime prema pisanju, odnosno izrazu koji se u Podravini koristi za ukrašavanje jaja. Jaja su se najčešće bojilo kuhanjem jaja u lupinju ili lišću crvenog luka, čime se dobivala lijepa crvena ili žuta boja, ovisno o tipu luka. Vješte su domaćice pisanicama izražavale svoju kreativnost kada bi ista ta jaja prije umakanja u lukovinu obložile lišćem djeteline, regoča ili sličnog bilja. Potom bi ih omotale i zavezale gazom. Jaja bi tako tijekom kuhanja poprimala lijepe i raznolike proljetne motive. Za nijansiranje bi pak koristile orahovu ili hrastovu koru čime bi dobile tamniju crvenu ili smeđu boju. Osim lukom i korom, pisanice su se bojale korijenom cikle, lišćem peršina, špinatom, šljivom, koprivom ili bobicama bazge. Osim prirodnih boja, kasnije su se pojavile boje za tkanje.
Druga tehnika kojom su se ukrašavale pisanice bila je batik tehnika uz pomoć rastopljenog vrućeg voska koji se nanosio na jaje uz pomoć kičice, pomagala nalik peru za pisanje. Nanošenjem voska bila je potrebna umješnost umjetnice ili umjetnika koji su kombinirali crvenu, crnu, smeđu ili žutu boju. Svaka se boja nanosila posebno, a time i vosak, koji je prekrivao površinu, te se kasnije uklanjao brisanjem. Na samom kraju pisanica bi se premazala mašću kako bi dobila lijepi sjaj. Motivi na pisanicama su raznoliki, kao i poruke koje su se mogle na njima iščitati.
Treća tehnika ukrašavanja pisanica bila je struganjem ljuske jajeta nožićem. Jaja su prethodno bila obojena prvom tehnikom. Uz pomoć nožića ili oštre britve podravske bi domaćice skidale crvenu ili žutu boju, pritom stvarajući ornamente i motive vezane uz Uskrs, čija je veličina i ljepota ovisila o vremenu utrošenom na ukrašavanje i darovitosti umjetnice.
Jedna od najzanimljivijih, ali i najtežih tehnika ukrašavanja, jest tehnika heklanih jaja. Jednobojna, šarena, s prugama ili motivom cvijeća, jaja se ukrašavaju pomoću konca heklice, a za njihovu je izradu ponekad potrebno i nekoliko dana.
