Virje je mjesto u kojem se s neobičnom pažnjom čuva spomen na zaslužne mještane, pogotovo intelektualce koji su ostavili značajan trag u hrvatskoj povijesti. Jedan od takvih je i Stjepan Korolija, zagrebački kanonik, rektor sjemeništa, profesor teologije, dramaturg, reformator hrvatskog pravopisa i prevoditelj Novog zavjeta na hrvatski jezik. Njegova je 200. obljetnica smrti bila povod za postavljanje spomen-ploče na zgradi Muzeja Podravine. Svečano otkrivanje bilo je u nedjelju 4. svibnja 2025. nakon svete mise koju je u župnoj crkvi svetog biskupa Martina slavio župnik i dekan preč. Marijan Kovačić.
Iako ne znamo kako je izgledao kanonik Stjepan Korolija, zbog čega bi jako teško bilo izraditi njegovu bistu ili poprsje, odlučili smo ovu obljetnicu obilježiti točno 4. svibnja, na dan kada je umro u Zagrebu 1825. godine.
Spomen-ploču postavili su Općina Virje, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Zmajski stol u Križevcima i Župa svetog biskupa Martina iz Virja. Pokrovitelj postavljanja spomen-ploče je Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, a zahvaljujemo Klesarstvu Kolar vlasnika Damira Kolara iz Ferdinandovca na izradi i donaciji same spomen-ploče.
S obzirom na to da je Korolija bio jedna od ključnih osoba u pretpreporodno doba, svakako ga je prikladno istaknuti s obzirom na to da je hrvatski narodni preporod u Virju imao važne pristaše među kojima se svakako ističe književnik Ferdo Rusan. Nedaleko zgrade Muzeja Podravine je i bista akademika Franje Fanceva koji je također mnogo istraživao o hrvatskom narodnom preporodu pa tako i o svojem sumještaninu Koroliji.
Živimo u doba kada su ugroženi hrvatski jezik i hrvatski kulturni identitet pa nam Stjepan Korolija može biti svijetli primjer iz prošlosti od kojega možemo i trebamo mnogo toga naučiti. Korolija je zastupljen u Hrvatskom biografskom leksikonu i u mnogim drugim djelima, pa je ova obljetnica prilika da ga se prisjetimo u Virju gdje je rođen davne 1760. godine, dakle prije 265 godina.
Velika je želja organizatora da obilježavanje ove obljetnice i postavljanje spomen-ploče u Virju bude poticaj za daljnje proučavanje života i djela Stjepana Korolije, a planiramo organizirati znanstveni simpozij te izdavanje prigodnog zbornika ili monografije o ovome zaslužnom i znamenitom Virovcu.
Spomen-ploču otkrili su općinski načelnik Mirko Perok i pročelnik Zmajskog stola u Križevcima Zvonimir Ištvan koji je istaknuo zadovoljstvo što je ova ploča kao još jedna u nizu mnogih koje stoje u Virju, a postavljene su pod pokroviteljstvom Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. O ulozi Stjepana Korolije u razvoju hrvatskog pravopisa i kulture općenito govorio je povjesničar i član suradnik HAZU Hrvoje Petrić. Osnovne biografske podatke prisutnima je predstavio privremeni ravnatelj Muzeja Podravine Nikola Cik, a spomen-ploču je blagoslovio virovski župnik i dekan preč. Marijan Kovačić.
Podsjetimo, Stjepan Korolija rođen je u Virju 15. prosinca 1760. godine u obitelji Đure i Ane Korolija rođ. Đurišević, a iz obitelji je poteklo još nekoliko svećenika. Školovao se u Varaždinu i Beču gdje se tijekom studija isticao svojom izvrsnošću. Ondje je slušao i polagao matematiku, metafiziku, etiku, aritmetiku, algebru i teologiju. Vrativši se u Zagreb zaređen je za svećenika 1785. godine i nastavio je studirati jezike i teologiju iz koje je stekao doktorat. Postao je zagrebački kanonik 1807. godine. Predavao je kao profesor na sjemeništu u Zagrebu čiji je bio ravnatelj (rektor) od 1808. do 1825. godine. Ondje se istaknuo adaptacijom drama prevedenih s njemačkog jezika za sjemenišno kazalište čime je dao doprinos ranom razvoju hrvatske dramaturgije i književnosti. Bio je savjetnik zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca za jezična i književna pitanja, odnosno za reformu pravopisa. Ujedno bio je član tzv. „Biblijskog društva“ okupljenog oko Vrhovca koje je radilo na prijevodu Novoga zavjeta na hrvatski jezik. Štoviše, kanonika Stjepana Koroliju smatra se autorom prijevoda Biblije na horvatski, tj. kajkavski jezik. Kanonik Stjepan Korolija umro je u Zagrebu 4. svibnja 1825. godine. Zbog vrijednog prevoditeljskog i spisateljskog rada na hrvatskom jezikom Stjepana Koroliju opravdano se smatra jednim od začetnika hrvatskog narodnog preporoda.
Autor fotografija: Đuro Grčić
