Prostor općine Gola obiluje plodnom zemljom stoga ne čudi što poljoprivredna proizvodnja čini čak 88% prihoda domaćinstava. Gotovo se svi poljoprivrednici bave proizvodnjom osnovnih žitarica, dok jedan manji dio uzgojem povrća i voća. Najvažnija poljoprivredna grana je stočarstvo u čemu prednjači govedarstvo i svinjogojstvo. Budući da Prekodravlje praktički nema obradivih površina i vrlo malo pašnjaka, 99% krava na žalost se drži na vezu u stajama. Perad se uglavnom uzgaja samo za vlastite potrebe na okućnicama najviše pilići, kokoši, a nešto manje patke, pure i guske.
Galerija stara škola
Centar Prekodravlja, selo Gola, poznato je poznavateljima naivne umjetnosti. U galerijskom prostoru Stare škole u Goli možete vidjeti djela dvadesetak likovnih stvaratelja ovog kraja. Najpoznatiji među njima su Ivan Večenaj – Tišlarov, Franjo Vujčec, Stjepan Večenaj, Mladen Večenaj, Martin Mehkek, Nevenka Rehorović Matas, Nada Švegović Budaj, Biserka Zlatar Milinković i dr. Osim navedenih umjetnika u Prekodravlju djeluju kipar Petar Kolarić, Dragutin Ciglar, Anica Blažeković, Dragutin Bobovec, Radoslav Cvetko, Ivana Kuzmić, Nada Kuzmić, Krunoslav Lukčin, Marija Peroš, Ivan Salajpal, Nada Zlatar Lukavski i Zvonko Živković.
Etno kuća Večenaj
Mnoga sela imaju svoju baštinu čuvaju za generacije koje dolaze u prostorima općina, društvenim domovima i drugim objektima. Gola svoju baštinu čuva zahvaljujući u svijetu proslavljenom slikaru naivne umjetnosti, Ivanu Večenaju. On je svoju rodnu kuću i pripadajuće gospodarske objekte iz 19. stoljeća obnovio 1993. godine. Uz pomoć sina Mladena prikupljao je etnografsko blago i kroz godine je marljivo prikupio preko 1000 predmeta koji se čuvaju u Etno kući. Obzirom na veliku vrijednost, godine je 2006. proglašena etnografskom zbirkom te je danas Etno kuća Večenaj pod Zaštitom kulturne baštine Republike Hrvatske kao kulturno dobro.
Galerija Ivan Večenaj
Galerijski prostor Galerije Ivan Večenaj daje presjek autorovog stvaralaštva od njegovog početka slikanja pa sve do posljednje, nedovršene. U galeriji možete vidjeti njegova najvrednija ostvarenja, dokumente, knjige, fotografije iz njegovog života i predmete koje su nekoć izrađivala poduzeća poput Regeneracije Zabok i slična. U galeriji se prodaju reprodukcije, serigrafije, grafike, knjige i razglednice.
Pepelara – Sveta Elizabeta
Stari grad danas poznat kao Pepelara imalo je veliku važnost za ovaj dio Podravine u vrijeme turskih osvajanja i napada na ove prostore. Danas se u šumi nalaze ostaci utvrde Sent Eržebet ili Sveta Elizabeta. Utvrda je dobila ime po kćeri hrvatsko-mađarskog kralja Andrije II. Kroz povijest je mijenjala vlasnike, a srušena je i spaljena 1526. godine, kada su Turci na Mohačkom polju potukli svu mađarsku vojsku. Prema usmenoj predaji mještana Gole, od Pepelare do Brežnice (Berzence, mjesto u Mađarskoj) bile su ulice pune trgovina i mesnica, a bili su povezani i podzemnim hodnicima. Uz Pepelaru je isto tako vezana i usmena predaja o kipu Majke Božje Molvarske koji je po redovniku, u bijegu pred Turcima, prenesen iz tamošnjeg samostana u Molve.
Gotalovo
Gotalovo je selo nastalo u 19. stoljeću kada su ga naselili stanovnici iz susjednog sela Trčkovec koji je razorila Drava. Ime je dobilo po kapetanu Đuri Gotallu, na čiji su se posjed mještani Trčkovca doselili. Poznato je po vrijednim i iznimno aktivnim udrugama koje potiču društveni život sela. Poznato je po brojnim predajama koje je kroz godine prikupio naš poznati glumac Dario Vid Balog. Prema popisu iz 2011. godine, Gotalovo ima 344 stanovnika.
Novačka
Novačka je nastala naseljavanjem stanovnicima koji su najviše doselili iz Novigrada Podravskog, odnosno nekadašnje Komarnice, jer su ovdje oni imali svoje konake. Novačka je prema popisu iz 2011 imala 381 stanovnika.
Otočka
Otočka je nekoć crkveno i politički pripadala općini Peteranec jer su mještani Peteranca naseljavali prostor Otočke koji su im ranije služili kao konaki. Otočka prema popisu iz 2011. godine ima 238 stanovnika.
Ždala
Ždala je najstarije selo u Prekodravlja koje se nalazi se na samoj mađarskoj granici. Nekoć je bilo poznato pod nazivom Novo Selo. Prema usmenoj predaji, Ždala je nastala povlačenjem odbjeglih vojnika nakon pogibije Zrinskih i Frankopana. Naseljavali su se na otocima močvarnog tla, tako da su naselje činili raštrkani konaci i salaši. Novo Selo datira iz 1778. godine, a ime Ždala dobilo je po potoku Ždalici, starom koritu rijeke Drave. Pripadala je župi Berzence u Vesprimskoj biskupiji. Prema usmenoj predaji starijih mještana Gole, ovdje je Austro – Ugarska naseljavala osobe koje su bile u sukobu sa zakonom, jer im je pogodovala izoliranost prostora. Zanimljivost je da gotovo svi stanovnici govore dijalektom mađarskoga jezika, iako se izjašnjavaju Hrvatima. Budući da je starijemu stanovništvu materinski jezik bio mađarski, hrvatski su jezik učili tek u školi, tako da je danas to mjesto jedina štokavska oaza u inače kajkavskom kraju. Prema popisu iz 2011. Ždala je imala 718 stanovnika. Ždala ima vrtić i osnovnu školu do, uključivo, 4. razreda, koji su područni odjeli matičnih ustanova iz Gole. Župna crkva posvećena je Presvetom Trojstvu.
