Općina Legrad nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji, na turistički izuzetno atraktivnom položaju: na svega nekoliko stotina metara od ušća Mure u Dravu. Ovo jedno je od rijetkih preostalih područja iskonske divljine u Europi, koja na tako malom prostoru imaju toliko raznolika i očuvana staništa. Veći dio ušća zaštićen je kao posebni zoološki rezervat Veliki Pažut. Prostire se na području između ušća Mure u Dravu, Zrina, Donje Dubrave i Legrada. U ovom su području obje rijeke neregulirane i neprekidno mijenjaju svoj tok i izgled. Time obogaćuju bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Ovo je područje jedinstveno po rijetkosti biljnog i životinjskog svijeta, stoga mu se treba pristupati s osobitom pažnjom. Zbog svog, pomalo divljeg izgleda, životinjskih vrsta koje ovdje obitavaju i bujne vegetacije, rijeka Drava prozvana je hrvatskom Amazonom.
Život uz obale divljih, ćudljivih rijeka vrlo je osebujan, drugačiji, jedinstven. Stoga i ne čudi što ovaj kraj obiluje mnogim neobičnostima koje možete pronaći na svakom koraku. Postoje dokazi da je ovaj kraj nastanjen daleko u prošlost. Pisani nam pak tragovi govore kako se mjesto Legrad prvi put se spominje 1384. godine, a nalazio se nekad na lijevoj obali Drave. Uslijed dugotrajnih oborina, nabujala rijeka je osnažila i 1710. godine te probila kraći put kroz meandar koji se nalazio na sjeveru. Tako Legrad otkriva jednu posebnu zanimljivost – poradi nepredvidive Drave, doslovno je preko noći prešao iz Međimurja u Podravinu! S Mađarske je strane ostala Legradska gora, koja se nalazi na visini od 206 metara nadmorske visine, kao i vinogradi koje su Legrađani posjedovali. Da bi se očuvalo prijateljstvo između susjednih država i općina, tradicionalno se od 1994. godine, dva puta godišnje organizira svečanost prijelaza skelom u Mađarsku, na samom ušću kod poznatog izletišta Halasz Csarda. Tih se dana slavi prijateljstvo dviju zemalja uz bogat kulturno-umjetnički program u sklopu kojeg se posjećuje crkvica svetog Mihovila na legradskoj gori. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Legrad ima 2.185 stanovnika koji žive u 920 kućanstava. Nekada je Legrad bio čuven po razvijenom obrtništvu i izradi visokokvalitetnih noževa. U 20. stoljeću otkrivena su bogata nalazišta zemnog plina, a razvija se i košaraštvo. Legrad s okolicom obiluje brojnim zanimljivim legendama od kojih je najpoznatija ona o Dravskom čovjeku, vilenjacima i carici Karolini. Posjetite baroknu crkvu, Podravsku katedralu u Legradu, evangelističku crkvu, Legradsku hižu, spomen-zbirku vatrogastvu, ušće Mure u Dravu, odmorite dušu na jezeru Šoderica, promatrajte ptice u Posebnom orintološkom rezervatu Veliki Pažut, napunite dušu, srce i pluća ljepotama, šumama i čistim zrakom.
Do Legrada možete stići raznim tematskim rutama. Ovdje počinje biciklistička staza – Drava Route, a završava Tour de Mur. Isto tako, ovuda prolaze ruta Željezne zavjese, City in network ruta te na koncu ruta Zrinski Sulejman. Svaka od njih krije prekrasne priče koje vas pozivamo otkriti i istražiti.
Katolička crkva „Presvetog Trojstva“ u Legradu izgrađena je u periodu od 1769. do 1784. godine. Budući da je jedna od najvećih crkava u Podravini i privlači svojim kasnobaroknim izgledom, mještani Legrada prozvali su je Podravskom katedralom. Zaštićena je kao nepokretno kulturno dobro Republike Hrvatske, „O-te“ kategorije, dok su orgulje i cjelokupni inventar crkve zaštićeni kao pokretno kulturno dobro, što svjedoči o povijesnoj vrijednosti objekta u cjelini. U posljednjem se desetljeću intenzivno obnavlja.
Evangelička crkva u Legradu je kao sakralna građevina stavljena pod preventivnu zaštitu 2007. godine, dok su orgulje zaštićene kao pokretno kulturno dobro. Zanimljivost je da je službeni jezik u bogoslužju sve do 1995. godine bio mađarski, budući da luteranska vjeroispovijest dolazi u Legrad iz Njemačke i Južne Mađarske, odmah nakon početka reformacije, u drugoj polovici 16. stoljeća.
Evangelička crkvena općina Legrad spada među najstarije luteranske crkvene općine u Republici Hrvatskoj.
Središnje mjesto u Legradu upravo je lijep park na Trgu Presvetog Trojstva. Park je mjesto gdje Legrađani vole boraviti i družiti se. Posebnost parka su pilovi koji su još u vrijeme navale Tatara preneseni na ovo mjesto iz obližnje mađarske šume.
Članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Legrada vrijedno su skupljali vrijedne eksponate iz svoje bogate prošlosti te su ih izložili u svojoj Spomen zbirci koja govori o povijesti društva osnovanog još daleke 1884. godine. Najvrijedniji primjerak zbirke je zastava društva iz 1899. godine, koja je ujedno o jedna od najstarijih očuvanih vatrogasnih zastava u Hrvatskoj.
Učenici osnovne škole iz Legrada uz pomoć svojih roditelja, baka i djedova, prikupili su starine, uporabne predmete i alate ovog mjesta te ih smjestili u Legradsku hižu tik uz nekadašnju osnovnu školu. Zbirka koju su tako vrijedno sakupili broji više stotina evidentiranih izložaka i zorno prikazuje nekadašnji život ovog lijepog mjesta.
Vrijedni učenici osnovne škole iz Legrada dvije su školske godine radili na na projektu Školski muzej i spomen soba Marije Bango. Kroz projekt istražili su život i rad Marije Bango, legradske književnice i prosvjetne djelatnice, koja je bila više cijenjena u svijetu nego kod nas, a ostavila je velik i neizbrisiv trag u očuvanju tradicije, kulture i kulturne baštine Legrada. Prikupljeni su brojni materijali, zajedno s materijalima koje je sama Marija ostavila u nasljedstvo Legradu. Sav prikupljen materijal izložen je u zgradi stare škole.
Soba je kao izložbeni prostor otvorena za javnost 26. siječnja 2018., na četvrtu Noć muzeja, zajedno sa Školskim muzejom.
Ušće Mure u Dravu najljepši je dio Drave u Hrvatskoj. Očuvana priroda, raznolikost biljnog i životinjskog svijeta i brojnost njihovih vrsta posebnost je ove prirodne atrakcije. Ljeti ovo popularno mjesto, Halaš Čarda pretvara u kupalište i okupljalište ribolovaca. Naročito je zanimljivo na dane svete Ane. Tada se na ovom mjestu otvara malogranični prijelaz, pa se na ovaj dan Mađari i Hrvati druže i nesmetano prelaze granicu putničkim brodom.
Nalazi se na sutoku rijeke Mure u Dravu, u blizini Legrada. Osobitost ovog područja jest ispresijecanost kanalima i starim rukavcima s nanosima šljunka i pijeska. U rezervatu se nalazi velik broj ptičjih vrsta od kojih se ističu
Antolovec je naselje koje je izvorno nastalo uz vodeni tok, odnosno nekadašnji meander koji se nalazio s južne strane, a interesantna je činjenica da je cijelo mjesto u naravi nastavak ulice naselja Kutnjak. Nalazi se 9 kilometara udaljeno od Legrada. Zanimljivo je da još od druge polovice 19. stoljeća funkcionira kao selo s jednim nizom kuća. Južno od Antolovca nalaze se šumske površine. Ima 75 stanovnika u 33 domaćinstva što ga čini najmanjem selom u općini. Mještani sela Antolovec i Kutnjak kao susjedna mjesta zajednički djeluju u radu svojih društava: Udruzi žena Kutnjak – Antolovec i Dobrovoljno vatrogasno društvo Kutnjak – Antolovec.
Na križišću županijske i lokalne ceste nalazi se Kutnjak, udaljen 7 kilometara od Legrada.
Kutnjak graniči s naseljem Antolovec, s kojim ima zajednički vodi društveni i kulturni život mjesta. Neposredno kraj sela s južne strane protječe potok Segovina, a vrijednost ovog mjesta je u činjenici da se u njegovoj blizini nalazi nalazište geotermalnih voda na lokalitetu Gložje i Lunjkovec s temperaturom od 140 stupnjeva. Naselje Kutnjak se prvi puta spominje 1495. godine, u popisu dimova za kraljevski porez plemićkog suca Demetrija u Križevačkoj županiji koji su ubirali dikatori pečujski kanonik Andrija i senjski kapetan Gavan iz Zagreba i ban Ivaniš Korvin. 1507. godine posjed „Kothnyak“ od 13 dimova posjeduje magistar Franjo. Treba spomenuti da je od 21. veljače 1512. do 24. prosinca 1512. godine u Kutnyaku hrvatski ban i veliki ugarski paladin, Emerik (Mirko) Perenyi pisao devetnaest svojih odluka. Izgled sela uvjetovan je tokom nekadašnjeg vodotoka koji je tekao u obliku slova „J“. Ima 278 stanovnika u 111 domaćinstva. Antolovec i Kutnjak pripadaju RKT župi „Svetog Kuzme i Damjana“ u Kuzmincu.
Mali Otok se nalazi oko 3 kilometra jugozapadno od Legrada. Površina mu iznosi 2,79 km2. Ima 146 stanovnika i 52 domaćinstva. Zanimljivo je da selo nema ni jedne udruge koja djeluje u selu. Selo pripada Rimokatoličkoj župi „Svetog Emerika“ u Imbriovcu, kao i Veliki Otok.
Na županijskoj i državnoj cesti, na oko 3 kilometra od naselja Legrad, nalazi se Veliki Otok. Prema popisu iz 2011. godine, u Velikom Otoku žive 253 stanovnika u 90 domaćinstava koji su raspoređeni na 6,04 km2. Selo je poznato po svom dobrovoljnom vatrogasnom društvu koje ima dugu tradiciju i jedan je od pokretača društvenog života mjesta, a poznato je i po brojnim dostignućima i priznanjima.
Selnica Podravska manje je selo koje je smješteno uz nasip rijeke Drave koji joj je odredio izgled. Nalazi se na oko 6 kilometara od Legrada. Površina naselja iznosi 6,12 km2. Prema popisu iz 2011. ima 301 stanovnika i 109 domaćinstva. Ima aktivan Nogometni klub „Drava“ i udrugu žena Selnica Podravska. Mjesto pripada Rimokatoličkoj župi „Svetog Franje Asiškog“ Veliki Bukovec.
Na križišću županijske i lokalne ceste smješteno je Zablatje na 5 kilometara jugozapadno od naselja Legrad. Površina naselja iznosi 3,76 km2. Ima ukupno 218 stanovnika i 87 domaćinstava. Udruga žena Zablatje i Dobrovoljno vatrogasno društvo Zablatje čine mjesto ugodnijim za život jer nose društveni život sela. Zablatje pripada u Rimokatoličku župu „Svetog Emerika“ Imbriovec.
