BOŽIĆ
Na Božić ujutro bila je misa u 8 sati, a svečana misa u 11 ujutro. Rano su išle starije žene, ljudi i školska djeca s svojim učiteljima. Na misi poldanici svi su bili lijepo obučeni. Cure su imale narančaste suknje, bijele štrikance i bile su lijepo počešljane. Dečki odijelo, a oženjeni muškarci hlače, kratki zimski kaput i na glavi šešir, a snahe su imale baršunaste suknje. Čestitali su Božić i morali su mirno sjediti tako da kokoši mogu izlegnuti puno malih piceka. Žene ni ženska djeca nisu smjele nikamo ići jer bi im ugurali glavu u peć. Prijepodne muški su išli u čestitare. Čestitali su Božića i također morali mirno sjediti kako bi kokoši izlegli puno piceki. Oko tri popodne bila je svečana večernica, na njima su se blagoslovila djeca i išli su štovati Boga. Svi skupa su gledali štalicu.
BADNJAK
Na Badnjak je bio zapovijedani post i do podneva se nije ništa jelo. Od rano ujutro spravljala su se posna jela. Od Svete Lucije do Badnjaka radile su se ruže i vijenci za bor. Radile su ih mame i djeca. Muški su rano išli u šumu po bora i u gorice po vino. Bor se nosio prvi u kuću, postavio se te su mama i djeca ga kitili. Dok se bor nakitio djeca su išla na vrt po slamu iz štaglja. Mame su slagale žito u zdjelu. U kuhinji se je slagao stol, dok se molila Zdravo Marijo, onda je otac, glava kuće, nosio u kuću zdjelu i govorio je: “Sretan Božić! Daj vam Bog se ono blago koje srcu drago, a najviše mira i Božjega blagoslova.” Stavio je zdjelu na stol i morao moliti Anđeo Gospodnji. Dok se je molilo, on je otišao van i donio slamu i to su djeca jedva čekala. To se prostrlo po kuhinji, stavilo pod prozor i onda su se djeca valjala po tome. Za to vrijeme mama je priredila večeru. Onda su se spremali za polnoćku, a poslije polnoćke muški su išli čestitati. Pod bor su se stavljale jabuke božićnice. Na božićni stol se stavio najskromniji stolnjak, a ispod njega se na stolu napravio križ od malo slame i malo sijena i tek onda na to ljepši stolnjak. Na kutove je došao kolač kuglof s tanjurom i pod njega novac. To je trajalo tri dana, do Nevine dječice. To se sjemenje davalo kokošima da pozobaju da mogu bolje nesti jaja. Poslije polnoćke išlo se čestitati. Na Badnjak su se u crkvama kitili borovi i slagale štalice. Bilo je šest borova, pri glavnom četiri, jedan na Marijinom i jedan pri Barbari.
ŠTEFANJE
Misa je bila oko devet sati, a popodne je bila u Delovima. Žene su bile svečano obučene. Nosile su suknje i obavezno rozne svilenjake. Popodne su žene išle u čestitare. Cure nisu išle k dečkima, a velečasni je išao svetiti kuće.
IVANJE
Na Ivanje Božić se nosio van. Slamu i sijeno koje je bilo na stolu čuvalo se za nasađivanje kokoši, tako da kokoši mirno sjede i što više da nesu piceke i jaja. Slamu na kojoj se spavalo poslije se odnijelo u štagalj domaćim životinjama da životinje budu zdrave.
STARA I NOVA GODINA
Na staru godinu podvečer je bila misa zahvalnica i na njoj je velečasni čitao što se dogodilo te godine u selu. Nekad je na taj dan bila vatrogasna zabava ili se zabavljao doma, nije se išlo iz sela kako danas. Prije rata nije se čekala Nova godina. Na Novu godinu bila je svečana misa.
Izvor teksta i fotografije: Marija Bukovčan – Novogradske priče za sečanje i pripovedanje
